Centar za ženske studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 1. prosinca 2024. godine krenuo je s provedbom istraživačkog projekta pod nazivom Narratives, manifestations and impacts of anti-gender movement in Croatia (Narativi, manifestacije i utjecaji antirodnih pokreta u Hrvatskoj), čije je trajanje predviđeno do konca 2027. godine.
Poticaj za istraživanje antirodnih pokreta, prvenstveno u Hrvatskoj, no smještajući ih u europski i širi međunarodni kontekst, prepoznavanje je njihovog potencijala za ozbiljnu ugrozu demokracije, ljudskih prava i posebno prava žena i LGBTIQ+ osoba. Ona se očituje kroz širenje dezinformacija i iskrivljavanje znanstvenih činjenica kojima se podupire antirodna agenda, ali i kroz niz drugih javnih i manje javnih akcija i postupaka kojima se unazađuju zaštita spolnog i reproduktivnog zdravlja žena (osobito prava na kontracepciju i legalni pobačaj), borba protiv nasilja nad ženama i djevojčicama (osobito zaštita slobode rodnog izražavanja, sigurnih veza i slobode izbora) te, općenito, rodna ravnopravnost. Sve navedeno Centar prepoznaje kao akutan društveno-politički problem.
Centar za ženske studije polazi od pretpostavke da je nužno prije svega razumjeti podrijetlo i motivaciju za uključivanje u antirodne pokrete, posebice uključivanje žena u te pokrete, te razloge za protivljenje rodnoj ravnopravnosti i LGBTQ+ pravima. Stoga će se Centar u okviru navedenog projekta, fokusirati na istraživanje narativa, manifestacija i utjecaja antirodnih pokreta na hrvatsku svakodnevicu, zatim na uspostavu ažurirane istraživačke baze podataka te na međunarodnu intersektorsku mrežu za razmjenu znanja.
Među općim ciljevima projekta, pored definiranja glavnih retoričkih, reprezentacijskih, vrijednosnih i političkih obilježja antirodnih pokreta u Hrvatskoj, također su i istraživanje njihovog utjecaja na stavove opće populacije o rodnim i feminističkim pitanjima s refleksijama na hrvatsku svakodnevicu te na oblikovanje javne percepcije marginaliziranih skupina, kao i na konceptualizaciju pojma ‘rodne ideologije’ i njegovog korištenja u javnoj komunikaciji u Hrvatskoj.
Produkcijom edukativnih materijala u obliku podcasta, radionica, znanstveno-popularnih i akademskih radova te završne konferencije, rezultati projekta pružit će uvide potrebne za daljnje kritičko promišljanje antirodnih narativa i njihova djelovanja u široj javnosti, posebno na korist i korištenje akademskoj zajednici, organizacijama civilnog društva te aktivistkinjama i aktivistima.
Članice projektnog tima projekta Narratives, manifestations and impacts of anti-gender movement in Croatia:
Brigita Miloš (1972) zaposlena je na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci. Izvodi nastavu na kolegijima Rodni i spolni identiteti, Feminizam i tijelo, Rod, seksualnost, identiteti – od opresije do ravnopravnosti. Pokrenula je mikro-kvalifikaciju “Rod u suvremenim kontekstima i prijeporima” na Sveučilištu u Rijeci na temelju koje je u pripremi istoimeni program cjeloživotnog obrazovanja. Suurednica je prvog udžbenika iz područja rodnih studija naslova “Uvod u studije roda: od teorije do angažmana” (2019) te je suurednica i drugom tomu udžbeničkog niza iz rodnih studija koji se očekuje objaviti koncem akademske godine 2024./2025.
Dunja Matić (1988) diplomirala je na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci, gdje danas radi kao asistentica na kolegijima Metodologija istraživanja u kulturi, Uvod u kulturalne studije, Uvod u sociologiju, Stručna praksa i Stručna praksa u kulturi. Trenutno pohađa Interdisciplinarni doktorski program humanističkih i društvenih znanosti pri Fakultetu za društvene znanosti u Ljubljani. Bavi se temama kulturnog i kreativnog rada te inkluzivnih praksi u kulturi i umjetnosti. Autorica je romana “Troslojne posteljine” (Studio TiM, 2017), zbirke kratkih priča “Sinestezije” (Vertia, 2019), romana “Mirovanje” (V.B.Z., 2022), zbirke eseja “Previše truda: eseji o roda, radu i rasporedima” (Durieux, 2024) i koautorica priručnika za radnice i radnike u kulturi “Smjernice za inkluzivne kulturne prakse”.
Iva Davorija (1990) diplomirana povjesničarka i pedagoginja, doktorandica na studiju Filozofija i suvremenost na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci. Istražuje teme iz područja rodnih studija kroz prizmu političke filozofije i epistemologije. Velik dio radnog staža provela u civilnom sektoru baveći se problematikom rodne neravnopravnosti i zaštite ljudskih prava. Vodila kolegije na Filozofskom i Učiteljskom fakultetu na teme ljudskih prava i aktivnog građanstva. Jedna od pokretačica rodnostudijskog kolegija Rod, seksualnost, identiteti – od opresije do ravnopravnosti te jedna od autorica udžbenika za spomenuti kolegij, Uvod u studije roda – od teorije do angažmana.
Jelena Androić (1981), diplomirana novinarka i sveučilišna specijalistkinja Europskih studija, dugogodišnja je radnica u kulturi (javni, privatni i civilni sektor) na poslovima promocije, produkcije i organizacije. Tijekom 20-godišnje karijere, radila je kao novinarka, urednica časopisa i publikacija, istraživačica kulturnih politika i autorica stručnih članaka.
Nadja Čekolj (1990) zaposlena je na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci od 2016. godine. Sudjelovala je u izvođenju nastave na kolegijima koji se bave temama roda, obitelji te nasilja u obitelji, a trenutačno (između ostalog) asistira na kolegiju Feministička pedagogija. Završila je studij sociologije i pedagogije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2015. godine, a doktorirala je 2023. godine na Doktorskom studiju Pedagogija na Filozofskom fakultetu u Rijeci.
