Centar za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci, službeno otvoren 1.ožujka 2016.godine, znanstveno-istraživačka je platforma  i prostor okupljanja znanosti, umjetnosti i civilnog društva oko tema vezanih za feminizam, rodnu, kritičku te teoriju seksualnosti.

Centar za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci prostor je suradnje studenata/ica, istraživača/ica, znanstvenica/ka, umjetnica/ka, dionika/ca civilnoga društva i angažiranih građana/ke čiji se rad i interes temelji na ili se dotiče feminističke i rodne teorije te teroija seksualnosti i rodnih identiteta. Centar nastoji jačati pozitivnu predodžbu o ulozi znanstvenih spoznaja u stvaranju društva jednakih prilika za sve građanke i građane, te širiti svijest o važnosti rodne jednakosti, poštivanju ženskih ljudskih prava i prava svih ugroženih (ranjivih) manjina.

Primarni cilj Centra jest aktivno doprinositi informiranosti, povezanosti i suradnji među znanstvenicama/ima koji djeluju pri Sveučilištu u Rijeci, a napose na Filozofskom fakultetu u Rijeci, čiji se znanstveni rad temelji na ili dotiče feminističke i rodne teorije seksualnosti i rodnih identiteta, bez obzira na ishodišnu znanstvenu perspektivu, odnosno disciplinu ili polja znanja (primjerice filologije, historiografije, psihologije, studija medija i kulture itd.).

 

TKO SMO? 

 

Brigita Miloš (Rijeka,  1972. godine) poslijedoktorandica je pri Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Na tom je radnom mjestu zaposlena od 2012. godine, a prethodno je radila na istome Odsjeku u svojstvu asistentice na kolegijima koji su se ticali rodnostudijske tematike te na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci asistirajući na kolegijima vezanim za teoriju i povijest književnosti te svjetsku književnost. Tijekom akademske godine 2015/2016 sudjelovala je u inicijativi za pokretanjem nekog oblika akademski prepoznatog rodnostudijskog i feminističkog djelovanja i poučavanja, a koje je uspješno okončana uspostavom Centra za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci (Odluka Senata Sveučilišta u Rijeci o uspostavi  Centra od 1. ožujka 2016.) , kao prvom akademskom ustrojbenom jedinicom u tome području u Republici Hrvatskoj.  Od toga datuma do sada Brigita Miloš koordinatorica je Centra.

 

Sanja Bojanić  (Pula, 1964.godine) izvršna je direktorica Centra za napredne studije Jugoistočne europe Sveučilišta u Rijeci te prodekanica za međunarodnu suradnju Akademije primijenjenih umjetnosti Rijeka. Diplomirala je 1993. godine na studiju Filozofije, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Beogradu. Na sveučilištu Paris 8 (Vincennes-St Denis) je diplomirala na odjelu za Znanosti dokumentacije i informacije 2002. diplomskim radom SEMIOTIQUE DE L’IMAGE SUR INTERNET (Semiotika slike na internetu). Magistrica filozofije je postala 2000. godine na Études féminines istog sveučilišta s radom ANGST – ÉCRIRE LA SCÈNE PRIMITIVE (Tjeskoba – ispisivanje primitivnog prizora) ispred povjerenstva; profesorica Hélène Cixous, Mirelle Calle-Gruber i Béatrice Didier. Zvanje magistrice hypermedija (multimedijske realizacije i elektroničkog nakladništva) stekla je 2004. godine na odjelu Hypermedija sveučilišta Paris 8. Stupanj doktora znanosti Sveučilišta Paris 8 (Pariz, Francuska), a u okviru doktorske škole Sciences sociales, Pratique et théories du sens, stekla je 2009. godine sa doktorskom disertacijom HISTOIRES DE TRAHISON (Povijesti izdaja) ispred povjerenstva profesora, Hélène Cixous, Frédéric Regard, Anne-Emmanuelle Berger i Marta Segarra. Sudjelovala je u osnivanju Centra za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci.

 

Jasminka Juretić (Rijeka, 1974.godine) docentica je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Sudjeluje u izvođenju nastave na kolegijima “Uvod u psihologiju odstupajućeg doživljavanja i ponašanja”, “Psihologija odstupajućeg doživljavanja i ponašanja”, “Osnove savjetovanja i psihoterapije”, “Ljudska seksualnost” i  “Motivacijski praktikum”. Vanjska je suradnica na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli na Programu stjecanja pedagoških kompetencija, kolegijima “Opća psihologija” i “Psihologija poremećaja u ponašanju u djetinjstvu i adolescenciji”. Završila je drugi stupanj edukacije iz bihevioralno-kognitivne terapije pri Hrvatskom udruženju za bihevioralno-kognitivne terapije te osnovni stupanj edukacije o seksualnoj terapiji. Kontinuirano se educira u području LGBTIQ tematike. Članica je Hrvatskog udruženja za bihevioralno-kognitivne terapije te Hrvatskog društva za seksualnu terapiju. Stručna je suradnica Psihološkog savjetovališta Sveučilišnog savjetovališnog centra u Rijeci te Psihološkog savjetovališta Lezbijske organizacije Rijeka „LORI“. Sudjelovala je u osnivanju Centra za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci.

 

Dubravka Dulibić-Paljar uže područje njezina znanstvena zanimanja je  povijest književnosti, književna antropologija i feministička književna kritika. Osobito se rado bavi proučavanjem spola, roda i seksualnosti u književnosti starijih i najstarijih razdoblja, a naročito fenomenom djevičanstva i njegovim
različitim religijskim i sekularnim konceptualizacijama.

 

Ana Ajduković   (Pula, 1991. godine)  magistrirala je 2016.godine na Odsjeku za kulturalne studije, smjer Mediologija i popularna kultura.  Radi kao administratorica Centra za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci i stručna suradnica. Od 2107. godine vanjska je suradnica na projektu Europska prijestolnica kulture-programska linija “Kampus 27 Susjedstva” te je  članica Izvšnog odobra KKT-a. Zanima se za područje feminizma i aktivizma. Jedna je od voditeljica i organizatorica projekta programa Kino učionica.

 

Greta Grakalić Rački (Zagreb, 1990. godine) diplomirana je teologinja i kulturologinja, živi i stvara u Rijeci, strastvena je borkinja protiv upadanja u riječ te zagovornica ženske solidarnosti. Bila je vanjska suradnica Zareza pišući o novim tehnologijama, Bogu i kiborzima. Ima bogato dramsko iskustvo što obilato koristi u svakodnevnom životu. Stručna je suradnica Centra za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci i jedna od organizatorica programa Kino učionica.

 

Jana Ažić (Rijeka, 1988. godine) diplomirana je kulturologinja. Akademske godine 2011./2012. završava obrazovni program Centra za ženske studije u Zagrebu. Do 2017.godine zaposlena na Sveučilištu u Rijeci gdje uz rad na ostalim projektima u kulturi i cjeloživotnom obrazovanju organizira feminističke radionice u sklopu projekta „Vrijednosti zajednice iz perspektive društveno humanističkih znanosti“. Aktivno sudjeluje u programu Kino učionica i ostalim programima Centra. Ima poneki objavljen rad feminističkog sadržaja, dramatizira i kritički propituje.

 

Iva Davorija (Rijeka, 1990. godine) diplomirana je povjesničarka i pedagoginja, volonterka u Udruzi za ljudska prava i građansku participaciju PaRiter. Jedna od pokretačica inicijative „Radno i Ravnopravno“ u sklopu transnacionalnog projekta „Sisterality – international network ofgirlsandyoungwomen“, koja se bavi zaštitom i promicanjem ženskih prava u sklopu radničkih prava. Od 2017. u organizacijskom timu projekta Kino učionica u suradnji s Centrom za ženske studije Rijeka. Trenutno zaposlena preko mjere stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa kao stručna suradnica na Odsjeku za kulturalne studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci. Strastvena borkinja za ženska i ljudska prava.

 

Marija Katalinić doktorandica je na Sveučilištu Humboldt, Institutu za kulturološka istraživanja u Berlinu. Njena polja interesa obuhvaćaju interdsciplinarne tematike vizualne kulture i medija s posebnim fokusom na film, politiku sjećanja te rodnu politiku. U zadnjih nekoliko godina kurirala je i organizirala filmske programe te je od 2016. godine ko-direktorica Internacionalne asocijacije vizualne kulture (IAVC) zajedno s kolegicom Sarom Blaylock (Sveučilište u Minnesoti, SAD).

 

Marija Ott Franolić (Zagreb, 1979. godine) završila je komparativnu književnost i ruski te doktorirala na ženskoj povijesti i ženskim autobiografskim tekstovima na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Godine 2017. bila je stipendistica Centra za napredne studije (Center for Advanced Studies CAS SEE) Sveučilišta u Rijeci. U Centru za ženske studije u Zagrebu završila je obrazovni program Pod Zagorkinim suncobranom. Piše znanstvene i popularne tekstove. Autorica je knjige Dnevnik ustremljen nedostižnom: svakodnevica u ženskim zapisima (Disput, 2016.). Priredila je knjigu Divna Zečević. Život kao voda hlapi: izbor iz dnevnika 1961-2006. (Disput, 2017.). Članica je udruge Blaberon za poticanje čitanja i kritičkog mišljenja. Voditeljica je projekta Laboratorij čitanja za poticanje čitanja u vrtićkoj dobi. Bila je članica Povjerenstva za izradu Nacionalne strategije poticanja čitanja pri Ministarstvu kulture.  Živi u Zagrebu.