Članice

Jelena Androić

(1981), diplomirana novinarka i sveučilišna specijalistkinja Europskih studija, dugogodišnja je radnica u kulturi (javni, privatni i civilni sektor) na poslovima promocije, produkcije i organizacije. Tijekom 20-godišnje karijere, radila je kao novinarka, urednica časopisa i publikacija, istraživačica kulturnih politika i autorica stručnih članaka.

Sanja Bojanić  

(Pula, 1964) izvršna je direktorica Centra za napredne studije Jugoistočne europe Sveučilišta u Rijeci te prodekanica za međunarodnu suradnju Akademije primijenjenih umjetnosti Rijeka. Diplomirala je 1993. godine na studiju Filozofije, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Beogradu. Na sveučilištu Paris 8 (Vincennes-St Denis) je diplomirala na odjelu za Znanosti dokumentacije i informacije 2002. diplomskim radom Semiotique de l’ image sur internet (Semiotika slike na internetu). Magistrica filozofije je postala 2000. godine na Études féminines istog sveučilišta s radom Angst – Écrire la scéne primitive (Tjeskoba – ispisivanje primitivnog prizora) ispred povjerenstva; profesorica Hélène Cixous, Mirelle Calle-Gruber i Béatrice Didier. Zvanje magistrice hypermedija (multimedijske realizacije i elektroničkog nakladništva) stekla je 2004. godine na odjelu Hypermedija sveučilišta Paris 8. Stupanj doktora znanosti Sveučilišta Paris 8 (Pariz, Francuska), a u okviru doktorske škole Sciences sociales, Pratique et théories du sens, stekla je 2009. godine sa doktorskom disertacijom Histories de trahison (Povijesti izdaja) ispred povjerenstva profesora, Hélène Cixous, Frédéric Regard, Anne-Emmanuelle Berger i Marta Segarra. Sudjelovala je u osnivanju Centra za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci.

Iva Davorija

(1990) diplomirana povjesničarka i pedagoginja, doktorandica na studiju Filozofija i suvremenost na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci. Istražuje teme iz područja rodnih studija kroz prizmu političke filozofije i epistemologije. Velik dio radnog staža provela u civilnom sektoru baveći se problematikom rodne neravnopravnosti i zaštite ljudskih prava. Vodila kolegije na Filozofskom i Učiteljskom fakultetu na teme ljudskih prava i aktivnog građanstva. Jedna od pokretačica rodnostudijskog kolegija Rod, seksualnost, identiteti – od opresije do ravnopravnosti te jedna od autorica udžbenika za spomenuti kolegij, Uvod u studije roda – od teorije do angažmana.

Dubravka Dulibić-Paljar

u užem području znanstvena zanimanja ima povijest književnosti, književnu antropologiju i feminističku književnu kritiku. Osobito se rado bavi proučavanjem spola, roda i seksualnosti u književnosti starijih i najstarijih razdoblja, a naročito fenomenom djevičanstva i njegovim različitim religijskim i sekularnim konceptualizacijama.

Valeria Graziano

izvanredna je profesorica interdisciplinarnih društvenih znanosti pri Centru za napredne studije jugoistočne Europe (CAS SEE) Sveučilišta u Rijeci. Njezin rad fokusira se na radnu politiku, pravdu u skrbi, istražujući kako kolektivne prakse prijateljstva i oporavka mogu podržati alternativne oblike društvenog života. Koautorica je i urednica knjige Pirate Care: Insurgent Acts Against the Criminalization of Solidarity (Pluto Press, 2025. – https://pirate.care/), kolektivnog istraživačkog projekta koji dokumentira borbe i prakse koje dovode u pitanje eroziju sustava socijalne skrbi i kriminalizaciju solidarnosti, te knjige Figure It Out. The Art of Living Through System Failures (Drugo More, 2024. – https://drugo-more.hr/fio-zine/). Među njezinim publikacijama su posebno izdanje epair Matters (ephemera: theory & politics in organization, 2019) koje je ko-uredila, članak On Domestic Fantasies and Anti-Work Politics: A Feminist History of Complicating Automation (Theory & Event, 2021) i Deciphering Harm: Naming the Issue in Italian Healthcare Struggles during the 1960s and 1970s (Philosophy and Society, posebno izdanje, 2025). Valeria je aktivno sudjelovala u međunarodnim istraživačkim i aktivističkim mrežama, uključujući TIAN mrežu (Transverzalna mreža institucionalne analize) i COST Action Toolkit of Care. Njezine nedavne kolaborativne javne inicijative uključuju Regionalne perspektive o Palestini (CAS SEE, 2023.), Vrtići: Laboratoriji promjena u zajednici (Rijeka, 2022) i Cleaning Work Reimagined: Struggles, Maintenance, and the Possibility of Care Justice (Valletta, 2024).

Jasminka Juretić

(Rijeka, 1974.godine), psihologinja, doktorirala unutar znanstvene grane kliničke i zdravstvene psihologije. U radu s ljudima naglasak stavlja na jačanje psihološke otpornosti te ostvarivanje kvalitetnijeg života kroz usvajanje različitih životnih vještina. Interes joj je usko vezan i za područja ljudske seksualnosti i ljudskih prava te se kontinuirano educira u području LGBTIQ+ tematike, a ujedno je i edukatorica za ta područja. Članica je Hrvatskog udruženja za bihevioralno-kognitivne terapije, Hrvatskog društva za seksualnu terapiju te Hrvatske psihološke komore. Stručna je suradnica Lezbijske organizacije Rijeka „LORI“ i članica udruge UZOR Rijeka. Godinama je radila na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te u Sveučilišnom savjetovališnom centru Sveučilišta u Rijeci. Sudjelovala je u osnivanju Centra za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci.

Brigita Miloš

(Rijeka, 1972) zaposlena je kao docentica na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. U svom nastavnom i znanstvenom radu se bavi temama iz područja studija roda i feminizma. Tijekom akademske godine 2015/2016 sudjelovala je u inicijativi za pokretanjem Centra za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci.

Julija Perhat

Julija Perhat završila je diplomski studij engleskog jezika i književnosti te filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, čime je stekla akademski naziv magistra edukacije engleskog jezika i književnosti te filozofije. Godine 2025. obranila je doktorski rad pod naslovom The Case of Gender Pejoratives: The Semantic, Ethical and Political Dimension te time stekla akademski naziv doktorice znanosti u polju filozofije.
Osim nastavnog rada, intenzivno se bavi znanstvenim istraživanjima iz područja filozofije jezika, govora mržnje i pejorativa, a poseban interes iskazuje za istraživanje rodnih pogrda. Autorica je i koautorica brojnih znanstvenih radova te udžbenika iz filozofije za gimnazije.
Uz akademski i nastavni rad, redovito sudjeluje u javnim raspravama i znanstveno-popularizacijskim projektima, piše članke i održava predavanja o društveno relevantnim temama, osobito o govoru mržnje i slobodi izražavanja.

Snježana Prijić – Samaržija

redovita je profesorica na Odsjeku za filozofiju, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Područje istraživačkog interesa je socijalna filozofija, politička epistemologija i primijenjena etika vezana pitanja rodne ravnopravnosti. Bila je među osnivačima Odsjeka za Filozofiju na Filozofskom fakultetu i njegova prva pročelnica, prva je ravnateljica Zaklade Sveučilišta u Rijeci, a jedna je osnivača i direktora Centra za napredne studije Jugoistočne Europe.
Prije svoja dva rektorska mandata, osam je godina bila prorektorica za studente i studije. Kroz šesnaest godina aktivnog sudjelovanja u upravljanju Sveučilištem, bila je i još uvijek jest članica niza europskih upravljačkih tijela i projekata (Vijeće Europe, Europski savez sveučilišta i druga) te ekspertica u brojnim nacionalnim i međunarodnim tijelima vezanim uz visoko obrazovanje i znanost. Prijić – Samaržija posebno se bavi temom demokratske misije sveučilišta i građanskom misijom obrazovanja i znanosti, te strategijama transnacionalne i međusektorske suradnje sveučilišta u kontekstu izazova budućnosti.
U području rodne ravnopravnosti najvažnija su postignuća donošenje prvog Plana rodne ravnopravnosti u RH te osnivanje Vijeća za rodnu ravnopravnost na Sveučilištu Rijeci. Trenutno obnaša funkciju Izvjestiteljice za rodnu ravnopravnost pri Upravnom vijeću za obrazovanje, Vijeća Europe.

Ivana Tutić Grokša

(Zagreb, 1992) magistra je socijalnog rada i doktorica znanosti u području socijalnih djelatnosti. Doktorirala je 2024. godine na Sveučilištu u Zagrebu, Pravnom fakultetu, Studijskom centru socijalnog rada, na temu manjinskog stresa i mentalnog zdravlja transrodnih osoba. Njezin znanstveni interes prvenstveno su društveni položaj i dobrobit transrodnih osoba / rodnih manjina, položaj manjinskih/ranjivih skupina u zdravstvenom sustavu i općenito društvu. Od 2016. do 2020. godine radila je kao socijalna radnica u sustavu socijalne skrbi, a od 2020. do 2024. godine kao asistentica (na Katedri za društvene i humanističke znanosti u medicini na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci). Pored znanstvenog rada, usmjerena je na stručni rad u Klubu liječenih alkoholičara “Novi život” u Rijeci.

Vanjske suradnice

Ana Ajduković  

(Pula, 1991) magistrirala je 2016. godine na Odsjeku za kulturalne studije, smjer Mediologija i popularna kultura. Radila kao administratorica Centra za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci i stručna suradnica. Od 2107. godine vanjska je suradnica na projektu Europska prijestolnica kulture-programska linija “Kampus 27 Susjedstva” te je članica Izvšnog odobra KKT-a. Zaposlena je u Lezbijskoj organizaciji LORI. Zanima se za područje feminizma i aktivizma. Jedna je od voditeljica i organizatorica projekta programa Kino učionica.

Jana Ažić

(Rijeka, 1988) diplomirana je kulturologinja. Akademske godine 2011/2012. završava obrazovni program Centra za ženske studije u Zagrebu. Do 2017. godine zaposlena na Sveučilištu u Rijeci gdje uz rad na ostalim projektima u kulturi i cjeloživotnom obrazovanju organizira feminističke radionice u sklopu projekta „Vrijednosti zajednice iz perspektive društveno humanističkih znanosti“. Aktivno sudjeluje u programu Kino učionica i ostalim programima Centra. Ima poneki objavljen rad feminističkog sadržaja, dramatizira i kritički propituje.

Greta Grakalić Rački 

(Zagreb, 1990) diplomirana je teologinja i kulturologinja, živi i stvara u Rijeci, strastvena je borkinja protiv upadanja u riječ te zagovornica ženske solidarnosti. Bila je vanjska suradnica Zareza pišući o novim tehnologijama, Bogu i kiborzima. Ima bogato dramsko iskustvo što obilato koristi u svakodnevnom životu. Radila je kao stručna suradnica Centra za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci i jedna od organizatorica programa Kino učionica. Trenutno je zaposlena u SOS Rijeka – Centru za nenasilje i ljudska prava.

Marija Katalinić 

istraživačica je i kustosica koja se bavi interdisciplinarnim proučavanjem roda, sjećanja i filma u širem polju vizualne kulture. Doktorirala je 2023. godine na Sveučilištu Humboldt u Berlinu, na Institutu za kulturna istraživanja. Aktivna je u području dokumentarnog filma kroz kustoski, programski i moderatorski rad te suradnje s partnerima poput Art kina Croatia i Balkan Film Weeka u Leipzigu. Također ima iskustvo u vođenju europskih kulturnih projekata te je bila sudirektorica Međunarodnog udruženja vizualne kulture (IAVC). U svom radu fokusira se na razumijevanje načina na koji se kultura distribuira i doživljava, s ciljem promicanja demokratskih vrijednosti kroz teoriju i praksu.