{"id":3193,"date":"2025-02-25T10:15:08","date_gmt":"2025-02-25T10:15:08","guid":{"rendered":"https:\/\/czs.uniri.hr\/?p=3193"},"modified":"2026-03-11T17:11:34","modified_gmt":"2026-03-11T17:11:34","slug":"narratives-manifestations-and-impacts-of-anti-gender-movement-in-croatia","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/czs.uniri.hr\/?p=3193","title":{"rendered":"Narratives, manifestations and impacts of anti-gender movement in Croatia"},"content":{"rendered":"\n

Centar za \u017eenske studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci 1. prosinca 2024. godine krenuo je s provedbom istra\u017eiva\u010dkog projekta pod nazivom Narratives, manifestations and impacts of anti-gender movement in Croatia<\/em> (Narativi, manifestacije i utjecaji antirodnih pokreta u Hrvatskoj<\/em>), \u010dije je trajanje predvi\u0111eno do konca 2027. godine.<\/p>\n\n\n\n

Poticaj za istra\u017eivanje antirodnih pokreta, prvenstveno u Hrvatskoj, no smje\u0161taju\u0107i ih u europski i \u0161iri me\u0111unarodni kontekst, prepoznavanje je njihovog potencijala za ozbiljnu ugrozu demokracije, ljudskih prava i posebno prava \u017eena i LGBTIQ+ osoba. Ona se o\u010dituje kroz \u0161irenje dezinformacija i iskrivljavanje znanstvenih \u010dinjenica kojima se podupire antirodna agenda, ali i kroz niz drugih javnih i manje javnih akcija i postupaka kojima se unaza\u0111uju za\u0161tita spolnog i reproduktivnog zdravlja \u017eena (osobito prava na kontracepciju i legalni poba\u010daj), borba protiv nasilja nad \u017eenama i djevoj\u010dicama (osobito za\u0161tita slobode rodnog izra\u017eavanja, sigurnih veza i slobode izbora) te, op\u0107enito, rodna ravnopravnost. Sve navedeno Centar prepoznaje kao akutan dru\u0161tveno-politi\u010dki problem.<\/p>\n\n\n\n

Centar za \u017eenske studije polazi od pretpostavke da je nu\u017eno prije svega razumjeti podrijetlo i motivaciju za uklju\u010divanje u antirodne pokrete, posebice uklju\u010divanje \u017eena u te pokrete, te razloge za protivljenje rodnoj ravnopravnosti i LGBTQ+ pravima. Stoga \u0107e se Centar u okviru navedenog projekta, fokusirati na istra\u017eivanje narativa, manifestacija i utjecaja antirodnih pokreta na hrvatsku svakodnevicu, zatim na uspostavu a\u017eurirane istra\u017eiva\u010dke baze podataka te na me\u0111unarodnu intersektorsku mre\u017eu za razmjenu znanja.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111u op\u0107im ciljevima projekta, pored definiranja glavnih retori\u010dkih, reprezentacijskih, vrijednosnih i politi\u010dkih obilje\u017eja antirodnih pokreta u Hrvatskoj, tako\u0111er su i istra\u017eivanje njihovog utjecaja na stavove op\u0107e populacije o rodnim i feministi\u010dkim pitanjima s refleksijama na hrvatsku svakodnevicu te na oblikovanje javne percepcije marginaliziranih skupina, kao i na konceptualizaciju pojma ‘rodne ideologije’ i njegovog kori\u0161tenja u javnoj komunikaciji u Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n

Produkcijom edukativnih materijala u obliku podcasta, radionica, znanstveno-popularnih i akademskih radova te zavr\u0161ne konferencije, rezultati projekta pru\u017eit \u0107e uvide potrebne za daljnje kriti\u010dko promi\u0161ljanje antirodnih narativa i njihova djelovanja u \u0161iroj javnosti, posebno na korist i kori\u0161tenje akademskoj zajednici, organizacijama civilnog dru\u0161tva te aktivistkinjama i aktivistima.  <\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

\u010clanice projektnog tima projekta Narratives, manifestations and impacts of anti-gender movement in Croatia<\/em>:<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Brigita Milo\u0161<\/strong> (1972) zaposlena je na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta u Rijeci. Izvodi nastavu na kolegijima Rodni i spolni identiteti, Feminizam i tijelo, Rod, seksualnost, identiteti – od opresije do ravnopravnosti. Pokrenula je mikro-kvalifikaciju \u201cRod u suvremenim kontekstima i prijeporima\u201d na Sveu\u010dili\u0161tu u Rijeci na temelju koje je u pripremi istoimeni program cjelo\u017eivotnog obrazovanja. Suurednica je prvog ud\u017ebenika iz podru\u010dja rodnih studija naslova \u201cUvod u studije roda: od teorije do anga\u017emana<\/a>\u201d (2019) te je suurednica i drugom tomu ud\u017ebeni\u010dkog niza iz rodnih studija koji se o\u010dekuje objaviti koncem akademske godine 2024.\/2025.<\/p>\n\n\n\n

Iva Davorija<\/strong> (1990) diplomirana povjesni\u010darka i pedagoginja, doktorandica na studiju Filozofija i suvremenost na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci. Istra\u017euje teme iz podru\u010dja rodnih studija kroz prizmu politi\u010dke filozofije i epistemologije. Velik dio radnog sta\u017ea provela u civilnom sektoru bave\u0107i se problematikom rodne neravnopravnosti i za\u0161tite ljudskih prava. Vodila kolegije na Filozofskom i U\u010diteljskom fakultetu na teme ljudskih prava i aktivnog gra\u0111anstva. Jedna od pokreta\u010dica rodnostudijskog kolegija Rod, seksualnost, identiteti \u2013 od opresije do ravnopravnosti <\/em>te jedna od autorica ud\u017ebenika za spomenuti kolegij, Uvod u studije roda \u2013 od teorije do anga\u017emana<\/em>. <\/p>\n\n\n\n

Jelena Androi\u0107<\/strong> (1981), diplomirana novinarka i sveu\u010dili\u0161na specijalistkinja Europskih studija, dugogodi\u0161nja je radnica u kulturi (javni, privatni i civilni sektor) na poslovima promocije, produkcije i organizacije. Tijekom 20-godi\u0161nje karijere, radila je kao novinarka, urednica \u010dasopisa i publikacija, istra\u017eiva\u010dica kulturnih politika i autorica stru\u010dnih \u010dlanaka. <\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Centar za \u017eenske studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci 1. prosinca 2024. godine krenuo je s provedbom istra\u017eiva\u010dkog projekta pod nazivom Narratives, manifestations and impacts of anti-gender movement in Croatia (Narativi, manifestacije i utjecaji antirodnih pokreta u Hrvatskoj), \u010dije je… Nastavi \u010ditati →<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":3194,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[45],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/czs.uniri.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/2.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/czs.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3193"}],"collection":[{"href":"https:\/\/czs.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/czs.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/czs.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/czs.uniri.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3193"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/czs.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3193\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3462,"href":"https:\/\/czs.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3193\/revisions\/3462"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/czs.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3194"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/czs.uniri.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3193"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/czs.uniri.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3193"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/czs.uniri.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3193"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}