{"id":1473,"date":"2019-05-26T11:12:52","date_gmt":"2019-05-26T11:12:52","guid":{"rendered":"http:\/\/czs.uniri.hr\/?p=1473"},"modified":"2019-05-26T11:21:54","modified_gmt":"2019-05-26T11:21:54","slug":"kino-ucionica-cuvarice-patrijarhata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/czs.uniri.hr\/?p=1473","title":{"rendered":"Kino u\u010dionica: \u010cuvarice patrijarhata"},"content":{"rendered":"\n

U ponedjeljak, 20. svibnja odr\u017eana je osma po redu kino u\u010dionica ciklusa Pogled (p)otpora<\/a>. Go\u0161\u0107a ovotjedne kino u\u010dionice bila je Jelena Svilar<\/strong>, kazali\u0161na, televizijska i filmska autorica, kulturna kriti\u010darka i novinarka. Diplomirala je komparativnu knji\u017eevnost i op\u0107u lingvistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao novinarka sura\u0111uje s brojnim nezavisnim internet portalima, HRT-om, a na Radio Studentu radi kao suvoditeljica i glazbena urednica emisije Ravno Do Sna. <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Predava\u010dica Jelena Svilar<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Predava\u010dica je izlo\u017eila sadr\u017eajno bogatu analizu nasilja u \u017eenskim odnosima kroz tri primjera televizijskih serija: Slu\u0161kinjina pri\u010da<\/strong>, O\u0161tri predmeti<\/strong> i Genijalna prijateljica<\/strong>. Pojam ”\u010duvarice patrijarhata” obja\u0161njava internalizirani patrijarhat u \u017eenama koje kroz vlastito pona\u0161anje prema drugim \u017eenama, \u010desto kroz agresiju ili nadmetanje, \u0161ire njegove zakone. Razlozi zbog kojih \u017eene nesvjesno postaju \u010duvarice patrijarhata jesu nametnuta pravila ideala \u017eenstvenosti kojima se \u017eene poku\u0161ava smjestiti u jedan kalup poimanja i pona\u0161anja. Razmi\u0161ljanja o \u017eeni kao inherentno nje\u017enoj, lijepoj i pristojnoj postavila su standard \u017eenstvenosti koji oblikuje dru\u0161tveno prihva\u0107eno pona\u0161anje. Svako odstupanje od istog zavr\u0161ava osudama i etiketiranjem, samim time agresija i nasilje poimaju se kao u potpunosti opre\u010dni pojmovi \u017eenstvenosti. \u017denska mizoginija pojavljuje se kao ”pristojan” oblik nasilja koji ne uklju\u010duje fizi\u010dko nasilje, ve\u0107 se temelji na psihi\u010dkom. Internalizacijom zakona patrijarhata \u017eene postaju braniteljice istog, osu\u0111uju\u0107i svaku razliku u pona\u0161anjima drugih \u017eena koje ne po\u0161tuju patrijarhalnu normu. <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Publika kino u\u010dionice<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

\u017dene u povijesti nisu bile zastupljena tema, a kada se o njima govorilo bile su predmet mizoginih \u0161ala, postavljene kao seksualni objekti ili dame kojima je potrebna konstantna mu\u0161ka pomo\u0107 \u2013 navodi Svilar. Patrijarhat je konstruirao toksi\u010dnu mu\u0161kost, ali i \u017eenstvenost. \u017dena se postavlja u poziciju Drugog, slu\u017ei mu\u0161karcu, brine se o domu i zadovoljenju nu\u017enih \u017eivotnih uvjeta kako bi olak\u0161ala aktivan \u017eivot mu\u0161karca. U Slu\u0161kinjinoj pri\u010di<\/strong> kroz likove ”tetki” upoznajemo \u010duvarice patrijarhata koje u\u010de mlade plodne djevojke njihovim du\u017enostima. ”Tetke” provode zakone Republike Gilead, ka\u017enjavaju\u0107i svaki otpor koji se pojavljuje kod slu\u0161kinja. U ovom su primjeru ”tetke” braniteljice patrijarhata s glavnom du\u017enosti odr\u017eavanja postavljenog reda. Publika kino u\u010dionice imala je priliku pogledati scenu kamenovanja silovatelja u kojoj se jasno vidi kako \u017eene nisu inherentno ”cijepljenje” od fizi\u010dkog nasilja. U sceni se dekonstruira ideal \u017eenstvenosti i ”svetosti” slu\u0161kinja prikazom surovog i krvavog instant ubijanja silovatelja. <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Gledanje isje\u010daka Slu\u0161kinjine pri\u010de<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Svilar je feministi\u010dki potencijal serije O\u0161tri predmeti<\/strong> analizom pojmila u \u010dinjenici da niti jedan \u017eenski lik nije okarakteriziran sna\u017eno, ve\u0107 upravo suprotno. Iako paradoksalno zvu\u010di, emotivno ”izmu\u010deni” \u017eenski likovi glavni su pokazatelji feministi\u010dke borbe za ravnopravno poimanje \u017eena \u2013 kao ljudskih bi\u0107a. <\/p>\n\n\n\n

U seriji Genijalna prijateljica<\/strong> naglasak je na intimnom opisu \u017eenskog prijateljstva i mogu\u0107nosti \u017eena da u isto vrijeme vole i mrze svoje prijateljice. Takav se odnos odvija nesvjesnim proiciranjem \u017eenske mizoginije u kojoj nametnuti patrijarhalni ideali \u017eenskih identiteta provla\u010de svoje zakone kroz konstantnu potrebu nadmetanja, uspore\u0111ivanja i pobje\u0111ivanja. Upravo nesvjesnost takvog pona\u0161anja dozvoljava \u017eenskoj mizoginiji aktivnost u gotovo svakom \u017eenskom odnosu, pa \u010dak i u onim najbliskijim poput odnosa majke i k\u0107eri, ili najboljih prijateljica.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Gledanje isje\u010daka Genijalne prijateljice<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Predava\u010dica je izlaganje zavr\u0161ila zaklju\u010dnim mislima o nu\u017enom oslobo\u0111enju \u017eena<\/strong> od straha i srama traume. Jedan od na\u010dina osvje\u0161\u0107ivanja i promi\u0161ljanja mogu biti televizijske serije, koje nisu ”samo serije”, ve\u0107 kodirane poruke problema dru\u0161tva, a najbolji na\u010din njihova dekodiranja jest dubinsko i\u0161\u010ditavanje sadr\u017eaja i njegovo kriti\u010dko propitkivanje<\/strong>.

<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Dru\u017eenje publike kino u\u010dionice nakon predavanja

<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Napisala: Tina Peri\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U ponedjeljak, 20. svibnja odr\u017eana je osma po redu kino u\u010dionica ciklusa Pogled (p)otpora. Go\u0161\u0107a ovotjedne kino u\u010dionice bila je Jelena Svilar, kazali\u0161na, televizijska i filmska autorica, kulturna kriti\u010darka i novinarka. Diplomirala je komparativnu knji\u017eevnost i op\u0107u lingvistiku na Filozofskom… Nastavi \u010ditati →<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1478,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[12,1],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/czs.uniri.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/05\/60949657_939440132917137_1388631732172881920_n-e1558867709923.jpg","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/czs.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1473"}],"collection":[{"href":"https:\/\/czs.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/czs.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/czs.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/czs.uniri.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1473"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/czs.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1473\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1483,"href":"https:\/\/czs.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1473\/revisions\/1483"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/czs.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1478"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/czs.uniri.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1473"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/czs.uniri.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1473"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/czs.uniri.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1473"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}