{"id":136,"date":"2016-10-04T14:46:59","date_gmt":"2016-10-04T14:46:59","guid":{"rendered":"http:\/\/czs.uniri.hr\/?p=136"},"modified":"2019-09-12T11:46:01","modified_gmt":"2019-09-12T11:46:01","slug":"teme-na-okruglom-stolu-kako-akademska-i-aktivisticka-zajednica-mogu-utjecati-na-prepoznavanje-i-ostvarivanje-reproduktivnih-prava-gradanki","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/czs.uniri.hr\/?p=136","title":{"rendered":"Teme na okruglom stolu “Kako akademska i aktivisti\u010dka zajednica mogu utjecati na prepoznavanje i ostvarivanje reproduktivnih prava gra\u0111anki?"},"content":{"rendered":"

U organizaciji Udruge PaRiter<\/strong> iz Rijeke, a u suradnji s\u00a0Centrom za \u017eenske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci<\/strong>, ju\u010der je 03.10.2016.,\u00a0 u prostoru Akvarija Studentskog centra na Kampusu, odr\u017ean okrugli stol naziva \u201eKako akademska i aktivisti\u010dka zajednica mogu utjecati na prepoznavanje i ostvarivanje\u00a0 reproduktivnih prava gra\u0111anki?<\/em><\/strong>\u201c u sklopu manifestacije \u201e10 dana akcije protiv uru\u0161avanja reproduktivnih prava<\/em>\u201c. U razgovoru su sudjelovale dr.sc.Brigita Milo\u0161<\/strong>\u00a0 koordinatorica Centra za \u017eenske studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci, doc.dr.sc. Sanja Bojani\u0107<\/strong> izvr\u0161na direktorica Centra za napredne studije jugoisto\u010dne Europe Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci, prof.dr.sc.Snje\u017eana Priji\u0107-Samar\u017eija\u00a0<\/strong>prorektorica za studije i studente Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci i direktorica Centra za napredne studije jugoisto\u010dne Europe \u00a0Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci, doc.dr.sc. Dalida Ritoosa<\/strong> docentica na Katedri za kazneno pravo Pravnoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci te aktivistkinja<\/strong> Marinella Matej\u010di\u0107 <\/strong>iz Udruge PaRiter<\/p>\n

Okrugli stol otvorila je \u00a0dr.sc.Brigita Milo\u0161 <\/strong>rekav\u0161i\u00a0kako je suradnja nevladinih udruga i visokih u\u010dili\u0161ta \u010desta i plodonosna, kao \u0161to je vidljivo iz primjera pri okruglom stolu. “Visko\u0161kolske ustanove, one humanisti\u010dkog i dru\u0161tvenog usmjerenja prije svega, ali i ostale, trebale bi povesti ra\u010duna o \u0161irem dru\u0161tvenom pitanju, upravo kao \u0161to je reproduktivno pravo \u017eena”. Smatra kako su visoko\u0161kolske ustanove operativno tromije, nepristupa\u010dnije javnosti i \u010desto vrlo zatvorene, dok su nevladine udruge fleksibilnije te imaju silno imobiliziran entuzijazam, a upravo ono \u0161to mo\u017ee objediniti jedne i druge je ideja za pobolj\u0161anjem stanja stvari u dru\u0161tvu. Osvrnula se kratko i na novonastalu situaciju u Poljskoj gdje je trajao mar\u0161 protiv zabrane abortusa te je istaknula kako je ve\u0107ina prisutnih simboli\u010dno odjevena u crno kao znak podr\u0161ke prosvjedu.<\/p>\n

Prof.dr.sc Snje\u017eana Priji\u0107-Samar\u017eija<\/strong> govorila je o pravima na reproduktivnu autonomiju \u017eena. Obja\u0161njava \u0161to su to reproduktivna prava, reproduktivna autonomija i prokreativna sloboda te otkriva razloge za i protiv prava na poba\u010daj kroz prizmu suprotstavljenih stavova. Dakle: “Kada se govori o prokreativnim pravima zapravo se govori o pravima \u017eena, odnosno pravima parova da slobodno i samostalno odlu\u010duju \u017eele li imati djecu. Neki smatraju kako takvu vrstu odluka treba ograni\u010diti te kako ta odluka nije u domeni slobodnog odlu\u010divanja \u017eena, parova, partnera itd. Argument na kojem se smatra da po\u010diva pravo prokretivne autonomije i slobode jesu pravo na \u017eivot \u017eene kada se radi o njenom \u017eivotnom integritetu, preko prava na odlu\u010divanje o vlatitom tijelu, odlu\u010divanje na privatnost, vlasni\u0161tvo nad vlastitom tijelom. \u00a0\u00a0Oni koji su protiv reproduktivne slobode, protiv abortusa, in vitro<\/em> oplodnje, protiv genetskih intervencija i sli\u010dno smatraju kako je kontracepcija dopu\u0161tena samo ako je prirodna, \u0161to podrazumijeva metodu\u00a0 plodnih i neplodnih dana, naravno.” Razlozi protiv, navodi, vezani su: ” uz govor koji je \u010desto diskvalifikacijski te optu\u017euje drugu stranu za moralne nedostatke. Time, oni koji su za prokreativnu autonomiju bivaju opisani kao razorni individualisti, sebi\u010dnjaci bez moralnih odgovaraju\u0107ih osje\u0107aja.” Tako\u0111er se name\u0107e mi\u0161ljenje kako su protiv kulture \u017eivota i za kulturu smrti gdje se ve\u0107 u argumentacijskom diskursu radi o diskvalifikaciji, a druga se strana prvotno mora braniti, a tek onda mo\u017ee ponuditi svoje argumente. Isti\u010de kako u obzir treba uzeti i stavovi povezane s religijskim doktrinama te stav Katoli\u010dke crkve prema kojem je opravdano regulirati prirodne nagone ako su oni bazirani na u\u017eitku: “Obzirom kako je, prema Crkvi, prakticiranje isklju\u010divo po\u017eudne (nagonske) ljudske prirode nedopu\u0161teno, smatra se kako je dozvoljeno interferirati u odluke koja se ti\u010du seksualnosti pojedinca, tj. pitanja reproduktivnih sloboda. Drugi razlozi ti\u010du se pitanja socijalne\/dru\u0161tvene kontrole i stavova prema kojima postoje vi\u0161i ciljevi, nacionalni ili ljudski, koji dozvoljavaju intervenciju odre\u0111enih instanca mo\u0107i (npr. dr\u017eava ili crkva) u privatne \u017eivote pojedinaca kako bi mogli regulirati imanja djece.” Zaklju\u010duje kako pitanje prokreacije nije pitanje pojedinca nego ljudske vrste, ali se ono \u010desto svodi na pitanje nacionalnog nataliteta. Tako\u0111er poziva visko\u0161kolske ustanove i nevladine udruge da djeluju zajedno u cilju ravnopravnosti, slobode, manje ideologije i vi\u0161e znanosti.<\/p>\n

Doc.dr.sc. Dalida Ritossa<\/strong> iznjela je primjere iz pravne prakse oslanjaju\u0107i se na praksu Vrhovnog suda SAD-a i Ustavnog suda Njema\u010dke o ustavnosti odredbe Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlu\u010divanje o ra\u0111anju djece citiraju\u0107i: “Pravo se u praksi o pravima \u017eena na poba\u010daj prvi puta oglasilo70-ih godina kada su\u00a0 donesene dvije odluke najvi\u0161ih dr\u017eavnih sudi\u0161ta. To je bila odluka Vrhovnog suda SAD-a, a dvije godine kasnije i Ustavnog suda Njema\u010dke. Raspravljali su o pravnoj prirodi prava na poba\u010daj te se usuglasili kako \u017eena u Americi ima pravo na poba\u010daj, da se radi o jednom od osnovnih ljudskih prava i pravu na privatnost te kako dr\u017eava mora imati vrlo jak interes da ograni\u010di to pravo, a ono je za\u0161tita zdravlja \u017eene koja nosti.” \u00a0Spominje kako je predlo\u017een test trimestra<\/em> koji zapravo nala\u017ee da je prva tri mjeseca poba\u010daj kao medicinski zahvat siguran te se mo\u017ee napraviti bez posljedica za zdravlje \u017eene koja nosi. No nakon tre\u0107eg mjeseca pravo dr\u017eave da ograni\u010di pravo ja\u010da, a tre\u0107i mestar ozna\u010dava visoku brigu o pravima fetusa te se time mo\u017ee ograni\u010diti pravo \u017eene na poba\u010daj. “Zakon se mijenja 90-ih godina kada se navodi kako dr\u017eava od samog za\u010de\u0107a ima pravo reagirat te ograni\u010davat pravo \u017eena na poba\u010daj pod argumentom kako pravo na privatnost nije apsolutno pravo. No ipak dr\u017eava mora dokazati da to pravo ne smije nerazumno ograni\u010diti pravo \u017eene na poba\u010daj.\u00a0Ista se situacija dogodila u Njema\u010dkoj gdje su odredili kako \u017eivot po\u010dinje 14.dana nakon za\u010de\u0107a te, raspravljaju\u0107i o pravu \u017eene na poba\u010daj, zaklju\u010duju kako postoje odre\u0111ene indikacije kada \u017eena smije pobaciti, a to su medicinska indikacija, eugeni\u010dka indikacija te moralna indikacija.” Doc.dr.sc. Dalida Ritossa posebno je istaknula kako je Ustavni sud prihvatio i sociolo\u0161ku indikaciju koja se odnosi na pravo \u017eena na poba\u010daj ukoliko bi\u00a0 nevr\u0161enje poba\u010daja predstavljalo veliki teret za \u017eenu, ali i obitelj. Za kraj dodala je pozitivan primjer iz prakse. Nedavno je Vrhovni sud SAD-a odbio prijedlog Whole Woman’s Healtha<\/em> rekav\u0161i kako je neustavan, a prijedlog je i\u0161ao u smjeru ne samo da ne priznaje pravo na poba\u010daj ve\u0107 da ga potpuno ograni\u010di. Nada se da \u0107e hrvatski Ustavni suci pri odluci o pravima \u017eena na poba\u010daj posegnuti za pravnim rje\u0161enjima Ustavnog suda u Njema\u010dkoj te Vrhovnog suda SAD-a.<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Doc.dr.sc. Sanja Bojani\u0107<\/strong> dotakla se teme o erupciji crkve u sekularni sustav na primjeru situacije u Francuskoj. Prvotno je istaknula zabrinutost zbog malog broja mla\u0111ih posjetitelja\/ica smatraju\u0107i kako se ovaj okrugli stol i tema reproduktivnih prava posebice ti\u010du njih, kao i \u0161to je ukazala kako pitanje prava na izbor i reproduktivno pravo nije samo pitanje za \u017eene, ve\u0107 je to pitanje za obitelji i \u0161ire. Povezuju\u0107i situaciju u Francuskoj obja\u0161njava kako se zapravo poziva na njeno sekularno naslje\u0111e. “Od enciklike pape Ivana Pavla II. iz 1995. godine jasno je i sasvim artikulirano da svaki vjeronauk koji se po\u010deo vr\u0161iti u katoli\u010dkim \u0161kolama, ali i drugim, zasnivao se na toj enciklici zvanoj \u201e.Evangelium Vitae<\/em>\u201c (Evan\u0111elje \u017eivota). Katoli\u010dki teolozi to nazivaju katoli\u010dkom bioetikom. Bioetika stoga, od 1995.godine, unutar svog diskursa, u velikoj mjeri obuhva\u0107a teologiju. \u00a0Katoli\u010dki stav i odgovor prisutan je u vrti\u0107ima i \u0161kolama, a taj tkzv. manual<\/em> bioetike u Francuskoj pobu\u0111uje gri\u017enju savjest kod ljudi ukoliko se ne \u010dini kako je propisano.” Ka\u017ee kako je nametnuto mi\u0161ljenje da prekid trudno\u0107e ne mo\u017ee biti izbor zato \u0161to tada nero\u0111enom djetetu biramo smrt, a bit cijelog poteza \u201eEvangelium Vitae\u201c je borba protiv svega \u0161to uklju\u010duje rodne i feministi\u010dke pokrete, pravo slobode izbora: “Zapravo cijela pri\u010da oko bioetike u sebi nema ni\u010deg eti\u010dkog ve\u0107 je to pitanje samo prinuda i ideologije zabrana kroz koje bismo u okviru jedne dr\u017eave trebali biti u skladu s demografskim politikama neovisno od toga kako \u017eivimo.” Zaklju\u010duje kako oni koji su protiv prava na poba\u010daj ne vladaju dobro argumentima, ve\u0107 “se oni odvijaju na nivou fikcije, na nivou fantasti\u010dnih univerzalnih nedodirljivih modela gdje se nikoga ne pita kako \u017eivi, od \u010dega \u017eivi te kako \u0107e odgajati djecu.”<\/p>\n

\u00a0<\/p>\n

Marinella Matej\u010di\u0107<\/strong>, aktivistica Udruge PaRiter predstavila je ukratko rad udruge i navela razloge bavljenja temom \u017eenskih reproduktivnih prava. Naime u Hrvatskoj se reproduktivnim pravima godinama sustavno bavi jedino Centar za Edukaciju, Istra\u017eivanje i Savjetovanje iz Zagreba. Udruga PaRiter postoji dvije godine jednako koliko i Znaj Znanje<\/em> koja nastaje kao neformalna inicijativa u \u017eelji da se kreira web<\/em> portal o svim informacijama relevantnim za ovu temu. Ukazala je na \u010dinjenicu kako mnogo \u017eena u Hrvatskoj ne zna kako je poba\u010daj legalan do 10.tjedna trudno\u0107e sukladno zakonu iz ’78, no on u praksi nije dostupan: “Ginekolozi se \u010desto pozivaju na priziv savjesti, a sam poba\u010daj ko\u0161ta 2000 kn \u0161to zna\u010di kako nije dostupan svima. Udruga PaRiter \u00a0u sklopu akcije \u201e10 dana akcije protiv uru\u0161avanje reproduktivnih prava<\/em>\u201c pokrenula je online<\/em> peticiju kojom se \u017eeli potaknut Vlada i Ministarstvo zdravlja da po\u010dnu brinuti o inim temama i pozitivno djelovati.” Tako\u0111er sudjeluju u akciji za 28. rujan, Globalni dan akcije za siguran i legalan poba\u010daj, te prikupljaju pri\u010de \u017eena koje su imale poba\u010daj. Kao odgovor na pitanje koje se provla\u010di kroz sam naslov okruglog stola, ona nudi rje\u0161enje u vidu zajedni\u010dke suradnje Sveu\u010dili\u0161ta i nevladinih udruga. Glavni na\u010din funkcioniranja zajedni\u010dkoga rada, smatra, jest da “Sveu\u010dili\u0161ta provode istra\u017eivanja, Sveu\u010dili\u0161ta i nevladine udruge ih prevode kako bi bila dostupna i razumljiva \u0161iroj javnosti te ih nevladine organizacije distribuiraju i implementiraju krajnjim korisnicima.”<\/p>\n

Svjesne kako pri goru\u0107oj temi o reproduktivnim pravima \u017eena treba \u010dim prije mobilizirati akademsku i aktivisti\u010dku scenu, kao gra\u0111anke i gra\u0111ane, ostaju slo\u017ene u zajedni\u010dkom cilju osvje\u0161tavanja javnosti o pravima vlastitih sloboda spremne na budu\u0107u suradnju, djelovanje i borbu.<\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n

Pitanje slobodne svodi se na pitanje slobodnog odlu\u010divanja o vlastitoj seksualnosti, vlastitom tijelu i na\u010dinu \u017eivljenja. <\/em><\/p>\n\n\n