{"id":2918,"date":"2024-05-15T14:06:47","date_gmt":"2024-05-15T14:06:47","guid":{"rendered":"https:\/\/czs.uniri.hr\/?page_id=2918"},"modified":"2026-03-11T17:10:19","modified_gmt":"2026-03-11T17:10:19","slug":"clanice","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/czs.uniri.hr\/?page_id=2918","title":{"rendered":"\u010clanice i suradnice"},"content":{"rendered":"\n

\u010clanice<\/h1>\n\n\n\n

Jelena Androi\u0107<\/h2>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

(1981), diplomirana novinarka i sveu\u010dili\u0161na specijalistkinja Europskih studija, dugogodi\u0161nja je radnica u kulturi (javni, privatni i civilni sektor) na poslovima promocije, produkcije i organizacije. Tijekom 20-godi\u0161nje karijere, radila je kao novinarka, urednica \u010dasopisa i publikacija, istra\u017eiva\u010dica kulturnih politika i autorica stru\u010dnih \u010dlanaka. <\/p>\n\n\n\n

Sanja Bojani\u0107  <\/h2>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

(Pula, 1964) izvr\u0161na je direktorica Centra za napredne studije Jugoisto\u010dne europe Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci te prodekanica za me\u0111unarodnu suradnju Akademije primijenjenih umjetnosti Rijeka. Diplomirala je 1993. godine na studiju Filozofije, Filozofskog fakulteta, Sveu\u010dili\u0161ta u Beogradu. Na sveu\u010dili\u0161tu Paris 8 (Vincennes-St Denis) je diplomirala na odjelu za Znanosti dokumentacije i informacije 2002. diplomskim radom Semiotique de l’ image sur internet <\/em>(Semiotika slike na internetu). Magistrica filozofije je postala 2000. godine na \u00c9tudes f\u00e9minines istog sveu\u010dili\u0161ta s radom Angst – \u00c9crire la sc\u00e9ne primitive <\/em>(Tjeskoba \u2013 ispisivanje primitivnog prizora) ispred povjerenstva; profesorica H\u00e9l\u00e8ne Cixous, Mirelle Calle-Gruber i B\u00e9atrice Didier. Zvanje magistrice hypermedija (multimedijske realizacije i elektroni\u010dkog nakladni\u0161tva) stekla je 2004. godine na odjelu Hypermedija sveu\u010dili\u0161ta Paris 8. Stupanj doktora znanosti Sveu\u010dili\u0161ta Paris 8 (Pariz, Francuska), a u okviru doktorske \u0161kole Sciences sociales, Pratique et th\u00e9ories du sens, stekla je 2009. godine sa doktorskom disertacijom Histories de trahison <\/em>(Povijesti izdaja) ispred povjerenstva profesora, H\u00e9l\u00e8ne Cixous, Fr\u00e9d\u00e9ric Regard, Anne-Emmanuelle Berger i Marta Segarra. Sudjelovala je u osnivanju Centra za \u017eenske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Iva Davorija<\/h2>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

(1990) diplomirana povjesni\u010darka i pedagoginja, doktorandica na studiju Filozofija i suvremenost na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci. Istra\u017euje teme iz podru\u010dja rodnih studija kroz prizmu politi\u010dke filozofije i epistemologije. Velik dio radnog sta\u017ea provela u civilnom sektoru bave\u0107i se problematikom rodne neravnopravnosti i za\u0161tite ljudskih prava. Vodila kolegije na Filozofskom i U\u010diteljskom fakultetu na teme ljudskih prava i aktivnog gra\u0111anstva. Jedna od pokreta\u010dica rodnostudijskog kolegija Rod, seksualnost, identiteti \u2013 od opresije do ravnopravnosti <\/em>te jedna od autorica ud\u017ebenika za spomenuti kolegij, Uvod u studije roda \u2013 od teorije do anga\u017emana<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Dubravka Dulibi\u0107-Paljar<\/h2>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

u u\u017eem podru\u010dju znanstvena zanimanja ima povijest knji\u017eevnosti, knji\u017eevnu antropologiju i feministi\u010dku knji\u017eevnu kritiku. Osobito se rado bavi prou\u010davanjem spola, roda i seksualnosti u knji\u017eevnosti starijih i najstarijih razdoblja, a naro\u010dito fenomenom djevi\u010danstva i njegovim razli\u010ditim religijskim i sekularnim konceptualizacijama.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Valeria Graziano<\/h2>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

izvanredna je profesorica interdisciplinarnih dru\u0161tvenih znanosti pri Centru za napredne studije jugoisto\u010dne Europe (CAS SEE) Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci. Njezin rad fokusira se na radnu politiku, pravdu u skrbi, istra\u017euju\u0107i kako kolektivne prakse prijateljstva i oporavka mogu podr\u017eati alternativne oblike dru\u0161tvenog \u017eivota. Koautorica je i urednica knjige Pirate Care: Insurgent Acts Against the Criminalization of Solidarity<\/em> (Pluto Press, 2025. – https:\/\/pirate.care\/<\/a>), kolektivnog istra\u017eiva\u010dkog projekta koji dokumentira borbe i prakse koje dovode u pitanje eroziju sustava socijalne skrbi i kriminalizaciju solidarnosti, te knjige Figure It Out. The Art of Living Through System Failures<\/em> (Drugo More, 2024. \u2013 https:\/\/drugo-more.hr\/fio-zine\/<\/a>). Me\u0111u njezinim publikacijama su posebno izdanje epair Matters (ephemera: theory & politics in organization<\/em>, 2019) koje je ko-uredila, \u010dlanak On Domestic Fantasies and Anti-Work Politics: A Feminist History of Complicating Automation<\/em> (Theory & Event, 2021) i Deciphering Harm: Naming the Issue in Italian Healthcare Struggles during the 1960s and 1970s<\/em> (Philosophy and Society, posebno izdanje, 2025). Valeria je aktivno sudjelovala u me\u0111unarodnim istra\u017eiva\u010dkim i aktivisti\u010dkim mre\u017eama, uklju\u010duju\u0107i TIAN mre\u017eu (Transverzalna mre\u017ea institucionalne analize) i COST Action Toolkit of Care. Njezine nedavne kolaborativne javne inicijative uklju\u010duju Regionalne perspektive o Palestini <\/em>(CAS SEE, 2023.), Vrti\u0107i: Laboratoriji promjena u zajednici<\/em> (Rijeka, 2022) i Cleaning Work Reimagined: Struggles, Maintenance, and the Possibility of Care Justice<\/em> (Valletta, 2024).<\/p>\n\n\n\n

Jasminka Jureti\u0107<\/h2>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

(Rijeka, 1974.godine), psihologinja, doktorirala unutar znanstvene grane klini\u010dke i zdravstvene psihologije. U radu s ljudima naglasak stavlja na ja\u010danje psiholo\u0161ke otpornosti te ostvarivanje kvalitetnijeg \u017eivota kroz usvajanje razli\u010ditih \u017eivotnih vje\u0161tina. Interes joj je usko vezan i za podru\u010dja ljudske seksualnosti i ljudskih prava te se kontinuirano educira u podru\u010dju LGBTIQ+ tematike, a ujedno je i edukatorica za ta podru\u010dja. \u010clanica je Hrvatskog udru\u017eenja za bihevioralno-kognitivne terapije, Hrvatskog dru\u0161tva za seksualnu terapiju te Hrvatske psiholo\u0161ke komore. Stru\u010dna je suradnica Lezbijske organizacije Rijeka \u201eLORI\u201c i \u010dlanica udruge UZOR Rijeka. Godinama je radila na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci te u Sveu\u010dili\u0161nom savjetovali\u0161nom centru Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci. Sudjelovala je u osnivanju Centra za \u017eenske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci.<\/p>\n\n\n\n

Brigita Milo\u0161<\/h2>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

(Rijeka, 1972) zaposlena je kao docentica na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci. U svom nastavnom i znanstvenom radu se bavi temama iz podru\u010dja studija roda i feminizma. Tijekom akademske godine 2015\/2016 sudjelovala je u inicijativi za pokretanjem Centra za \u017eenske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Julija Perhat<\/h2>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Julija Perhat zavr\u0161ila je diplomski studij engleskog jezika i knji\u017eevnosti te filozofije na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci, \u010dime je stekla akademski naziv magistra edukacije engleskog jezika i knji\u017eevnosti te filozofije. Godine 2025. obranila je doktorski rad pod naslovom The Case of Gender Pejoratives: The Semantic, Ethical and Political Dimension<\/em> te time stekla akademski naziv doktorice znanosti u polju filozofije.
Osim nastavnog rada, intenzivno se bavi znanstvenim istra\u017eivanjima iz podru\u010dja filozofije jezika, govora mr\u017enje i pejorativa, a poseban interes iskazuje za istra\u017eivanje rodnih pogrda. Autorica je i koautorica brojnih znanstvenih radova te ud\u017ebenika iz filozofije za gimnazije.
Uz akademski i nastavni rad, redovito sudjeluje u javnim raspravama i znanstveno-popularizacijskim projektima, pi\u0161e \u010dlanke i odr\u017eava predavanja o dru\u0161tveno relevantnim temama, osobito o govoru mr\u017enje i slobodi izra\u017eavanja.<\/p>\n\n\n\n

Ivana Tuti\u0107 Grok\u0161a<\/h2>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

(Zagreb, 1992) magistra je socijalnog rada i doktorica znanosti u podru\u010dju socijalnih djelatnosti. Doktorirala je 2024. godine na Sveu\u010dili\u0161tu u Zagrebu, Pravnom fakultetu, Studijskom centru socijalnog rada, na temu manjinskog stresa i mentalnog zdravlja transrodnih osoba. Njezin znanstveni interes prvenstveno su dru\u0161tveni polo\u017eaj i dobrobit transrodnih osoba \/ rodnih manjina, polo\u017eaj manjinskih\/ranjivih skupina u zdravstvenom sustavu i op\u0107enito dru\u0161tvu. Od 2016. do 2020. godine radila je kao socijalna radnica u sustavu socijalne skrbi, a od 2020. do 2024. godine kao asistentica (na Katedri za dru\u0161tvene i humanisti\u010dke znanosti u medicini na Medicinskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Rijeci). Pored znanstvenog rada, usmjerena je na stru\u010dni rad u Klubu lije\u010denih alkoholi\u010dara “Novi \u017eivot” u Rijeci.<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Vanjske suradnice<\/h1>\n\n\n\n

Ana Ajdukovi\u0107  <\/h2>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

(Pula, 1991) magistrirala je 2016. godine na Odsjeku za kulturalne studije, smjer Mediologija i popularna kultura. Radila kao administratorica Centra za \u017eenske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci i stru\u010dna suradnica. Od 2107. godine vanjska je suradnica na projektu Europska prijestolnica kulture-programska linija \u201cKampus 27 Susjedstva\u201d te je \u010dlanica Izv\u0161nog odobra KKT-a. Zaposlena je u Lezbijskoj organizaciji LORI. Zanima se za podru\u010dje feminizma i aktivizma. Jedna je od voditeljica i organizatorica projekta programa Kino u\u010dionica.<\/p>\n\n\n\n

Jana A\u017ei\u0107<\/h2>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

(Rijeka, 1988) diplomirana je kulturologinja. Akademske godine 2011\/2012. zavr\u0161ava obrazovni program Centra za \u017eenske studije u Zagrebu. Do 2017. godine zaposlena na Sveu\u010dili\u0161tu u Rijeci gdje uz rad na ostalim projektima u kulturi i cjelo\u017eivotnom obrazovanju organizira feministi\u010dke radionice u sklopu projekta \u201eVrijednosti zajednice iz perspektive dru\u0161tveno humanisti\u010dkih znanosti\u201c. Aktivno sudjeluje u programu Kino u\u010dionica i ostalim programima Centra. Ima poneki objavljen rad feministi\u010dkog sadr\u017eaja, dramatizira i kriti\u010dki propituje.<\/p>\n\n\n\n

<\/h2>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Greta Grakali\u0107 Ra\u010dki <\/h2>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

(Zagreb, 1990) diplomirana je teologinja i kulturologinja, \u017eivi i stvara u Rijeci, strastvena je borkinja protiv upadanja u rije\u010d te zagovornica \u017eenske solidarnosti. Bila je vanjska suradnica Zareza pi\u0161u\u0107i o novim tehnologijama, Bogu i kiborzima. Ima bogato dramsko iskustvo \u0161to obilato koristi u svakodnevnom \u017eivotu. Radila je kao stru\u010dna suradnica Centra za \u017eenske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci i jedna od organizatorica programa Kino u\u010dionica. Trenutno je zaposlena u SOS Rijeka \u2013 Centru za nenasilje i ljudska prava.<\/p>\n\n\n\n

Marija Katalini\u0107 <\/h2>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n

doktorandica je na Sveu\u010dili\u0161tu Humboldt, Institutu za kulturolo\u0161ka istra\u017eivanja u Berlinu. Njena polja interesa obuhva\u0107aju interdsciplinarne tematike vizualne kulture i medija s posebnim fokusom na film, politiku sje\u0107anja te rodnu politiku. U zadnjih nekoliko godina kurirala je i organizirala filmske programe te je od 2016. godine ko-direktorica Internacionalne asocijacije vizualne kulture (IAVC) zajedno s kolegicom Sarom Blaylock (Sveu\u010dili\u0161te u Minnesoti, SAD).<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u010clanice Jelena Androi\u0107 (1981), diplomirana novinarka i sveu\u010dili\u0161na specijalistkinja Europskih studija, dugogodi\u0161nja je radnica u kulturi (javni, privatni i civilni sektor) na poslovima promocije, produkcije i organizacije. Tijekom 20-godi\u0161nje karijere, radila je kao novinarka, urednica \u010dasopisa i publikacija, istra\u017eiva\u010dica kulturnih… Nastavi \u010ditati →<\/a><\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"parent":2,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/czs.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/2918"}],"collection":[{"href":"https:\/\/czs.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/czs.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/czs.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/czs.uniri.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2918"}],"version-history":[{"count":20,"href":"https:\/\/czs.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/2918\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3461,"href":"https:\/\/czs.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/2918\/revisions\/3461"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/czs.uniri.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/2"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/czs.uniri.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2918"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}