Koodinatorica

Nadja Čekolj

(1990) zaposlena je na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci od 2016. godine. Sudjelovala je u izvođenju nastave na kolegijima koji se bave temama roda, obitelji te nasilja u obitelji, a trenutno (između ostalog) asistira na kolegiju Feministička pedagogija. Završila je studij sociologije i pedagogije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2015. godine. Doktorirala je na Doktorskom studiju Pedagogija na Filozofskom fakultetu u Rijeci na temu „Uloga školskih volonterskih programa u razvoju obilježja građanina održivosti – studija slučaja“ 2023. godine. Mentorirale su je prof. dr. sc. Bojana Ćulum Ilić i izv. prof. dr. sc. Marija Brajdić Vuković. Kad ne čita seminarske radove i ne bavi se znanstveno-istraživačkim radom, trudi se posvetiti aktivističkom radu.

Članice

Sanja Bojanić  

(Pula, 1964) izvršna je direktorica Centra za napredne studije Jugoistočne europe Sveučilišta u Rijeci te prodekanica za međunarodnu suradnju Akademije primijenjenih umjetnosti Rijeka. Diplomirala je 1993. godine na studiju Filozofije, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Beogradu. Na sveučilištu Paris 8 (Vincennes-St Denis) je diplomirala na odjelu za Znanosti dokumentacije i informacije 2002. diplomskim radom Semiotique de l’ image sur internet (Semiotika slike na internetu). Magistrica filozofije je postala 2000. godine na Études féminines istog sveučilišta s radom Angst – Écrire la scéne primitive (Tjeskoba – ispisivanje primitivnog prizora) ispred povjerenstva; profesorica Hélène Cixous, Mirelle Calle-Gruber i Béatrice Didier. Zvanje magistrice hypermedija (multimedijske realizacije i elektroničkog nakladništva) stekla je 2004. godine na odjelu Hypermedija sveučilišta Paris 8. Stupanj doktora znanosti Sveučilišta Paris 8 (Pariz, Francuska), a u okviru doktorske škole Sciences sociales, Pratique et théories du sens, stekla je 2009. godine sa doktorskom disertacijom Histories de trahison (Povijesti izdaja) ispred povjerenstva profesora, Hélène Cixous, Frédéric Regard, Anne-Emmanuelle Berger i Marta Segarra. Sudjelovala je u osnivanju Centra za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci.

Dubravka Dulibić-Paljar

u užem području znanstvena zanimanja ima povijest književnosti, književnu antropologiju i feminističku književnu kritiku. Osobito se rado bavi proučavanjem spola, roda i seksualnosti u književnosti starijih i najstarijih razdoblja, a naročito fenomenom djevičanstva i njegovim različitim religijskim i sekularnim konceptualizacijama.

Jasminka Juretić

(Rijeka, 1974.godine), psihologinja, doktorirala unutar znanstvene grane kliničke i zdravstvene psihologije. U radu s ljudima naglasak stavlja na jačanje psihološke otpornosti te ostvarivanje kvalitetnijeg života kroz usvajanje različitih životnih vještina. Interes joj je usko vezan i za područja ljudske seksualnosti i ljudskih prava te se kontinuirano educira u području LGBTIQ+ tematike, a ujedno je i edukatorica za ta područja. Članica je Hrvatskog udruženja za bihevioralno-kognitivne terapije, Hrvatskog društva za seksualnu terapiju te Hrvatske psihološke komore. Stručna je suradnica Lezbijske organizacije Rijeka „LORI“ i članica udruge UZOR Rijeka. Godinama je radila na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te u Sveučilišnom savjetovališnom centru Sveučilišta u Rijeci. Sudjelovala je u osnivanju Centra za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci.

Dunja Matić Benčić

diplomirala je na Odsjeku za kulturalne studije, Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Rijeci (2012) na kojemu od 2015. radi kao vanjska suradnica, a od 2020. kao asistentica na kolegijima Metodologija istraživanja u kulturi, Uvod u kulturalne studije i Uvod u Sociologiju. Jedna je od pokretačica Škole suvremene humanistike pri Subversive festivalu (Zagreb, 2014). Radila je kao koordinatorica programskog pravca „27 susjedstava“ pri projektu Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture (2017; 2019 – 2020) Trenutno pohađa Interdisciplinarni doktorski program humanističkih i društvenih znanosti pri Sveučilištu u Ljubljani.

Brigita Miloš

(Rijeka, 1972) zaposlena je kao docentica na Odsjeku za kulturalne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. U svom nastavnom i znanstvenom radu se bavi temama iz područja studija roda i feminizma. Tijekom akademske godine 2015/2016 sudjelovala je u inicijativi za pokretanjem Centra za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci.

Ivana Tutić Grokša

(Zagreb, 1992) magistra je socijalnog rada i doktorica znanosti u području socijalnih djelatnosti. Doktorirala je 2024. godine na Sveučilištu u Zagrebu, Pravnom fakultetu, Studijskom centru socijalnog rada, na temu manjinskog stresa i mentalnog zdravlja transrodnih osoba. Njezin znanstveni interes prvenstveno su društveni položaj i dobrobit transrodnih osoba / rodnih manjina, položaj manjinskih/ranjivih skupina u zdravstvenom sustavu i općenito društvu. Od 2016. do 2020. godine radila je kao socijalna radnica u sustavu socijalne skrbi, a od 2020. do 2024. godine kao asistentica (na Katedri za društvene i humanističke znanosti u medicini na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci). Pored znanstvenog rada, usmjerena je na stručni rad u Klubu liječenih alkoholičara “Novi život” u Rijeci.

Vanjske suradnice

Ana Ajduković  

(Pula, 1991) magistrirala je 2016. godine na Odsjeku za kulturalne studije, smjer Mediologija i popularna kultura. Radila kao administratorica Centra za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci i stručna suradnica. Od 2107. godine vanjska je suradnica na projektu Europska prijestolnica kulture-programska linija “Kampus 27 Susjedstva” te je članica Izvšnog odobra KKT-a. Zaposlena je u Lezbijskoj organizaciji LORI. Zanima se za područje feminizma i aktivizma. Jedna je od voditeljica i organizatorica projekta programa Kino učionica.

Jana Ažić

(Rijeka, 1988) diplomirana je kulturologinja. Akademske godine 2011/2012. završava obrazovni program Centra za ženske studije u Zagrebu. Do 2017. godine zaposlena na Sveučilištu u Rijeci gdje uz rad na ostalim projektima u kulturi i cjeloživotnom obrazovanju organizira feminističke radionice u sklopu projekta „Vrijednosti zajednice iz perspektive društveno humanističkih znanosti“. Aktivno sudjeluje u programu Kino učionica i ostalim programima Centra. Ima poneki objavljen rad feminističkog sadržaja, dramatizira i kritički propituje.

Iva Davorija

(Rijeka, 1990) diplomirana je povjesničarka i pedagoginja, zaposlena u SOS Rijeka – Centru za nenasilje i ljudska prava. Jedna od pokretačica inicijative „Radno i Ravnopravno“ u sklopu transnacionalnog projekta „Sisterality – international network ofgirlsandyoungwomen“, koja se bavi zaštitom i promicanjem ženskih prava u sklopu radničkih prava. Od 2017. u organizacijskom timu projekta Kino učionica u suradnji s Centrom za ženske studije Rijeka. Strastvena borkinja za ženska i ljudska prava.

Greta Grakalić Rački 

(Zagreb, 1990) diplomirana je teologinja i kulturologinja, živi i stvara u Rijeci, strastvena je borkinja protiv upadanja u riječ te zagovornica ženske solidarnosti. Bila je vanjska suradnica Zareza pišući o novim tehnologijama, Bogu i kiborzima. Ima bogato dramsko iskustvo što obilato koristi u svakodnevnom životu. Radila je kao stručna suradnica Centra za ženske studije pri Filozofskom fakultetu u Rijeci i jedna od organizatorica programa Kino učionica. Trenutno je zaposlena u SOS Rijeka – Centru za nenasilje i ljudska prava.

Marija Katalinić 

doktorandica je na Sveučilištu Humboldt, Institutu za kulturološka istraživanja u Berlinu. Njena polja interesa obuhvaćaju interdsciplinarne tematike vizualne kulture i medija s posebnim fokusom na film, politiku sjećanja te rodnu politiku. U zadnjih nekoliko godina kurirala je i organizirala filmske programe te je od 2016. godine ko-direktorica Internacionalne asocijacije vizualne kulture (IAVC) zajedno s kolegicom Sarom Blaylock (Sveučilište u Minnesoti, SAD).